Hrvoje Zalar rođen je 28.listopada 1964. u Zagrebu, za velike poplave kad je Sava dobrim dijelom natopila grad, izlivši se iz korita. Iako ga je „voda donesla“, dobro se snašao plivajući. Leđno i prsno solidno preplivao Obrazovni centar za jezike (klas. gimnaziju), upornim kraul zamasima Filozofski fakultet u Zagrebu (tadašnje Jugoslavenske jezike i književnosti, profesorska diploma 1990.), te u nadahnutom leptir stilu Akademiju dramskih umjetnosti (glumačka diploma 1995.). Od 1993.-2000. bio je zaposlen na neodređeno vrijeme u Kazalištu Žar ptica gdje je ostvario niz glavnih ili važnijih uloga u predstavama za djecu.

Vražja družba J. Vrkića, red. L. Vindakijević , 3čave priče P. Kanižaja, red. L. Vindakijević, Veselo, šareno, maleno V. Kosec Torjanac prema priči braće Grimm, red. J. Mofčan, Islandski stražar I. Brešana, red. V. Brešan, Igrarija F. Altmana, red. N. Kleflin, Malen si, malen kao maljušak K. Novaka, red. B. Mrkšić, Kad se vragovi žene R. Chabine, Bonton Z. Baloga, red. L. Vindakijević, Dnevnik Pauline P S. Polak, red. S. Banović, Hajdi, J. Spyri-uloga djeda i Pinokio C. Collodija –uloga Đepeta, red. Ž. Mesarić…)U međuvremenu, godine 2000. postaje samostalni umjetnik. Glumio glavne ili važnije uloge u mnogim zagrebačkim kazalištima (HNK Zagreb – uloga Horacija u Hamletu W. Shakespearea, red. J. Juvančić; Zagrebačko kazalište mladih–Tko se boji Virginije Woolf? E. Albea, red. J. Juvančić, uloga Hitlera u Pacijentu doktora Freuda, M. Gavrana; Gradsko kazalište Komedija, INK Pula i AGM Lapsus teatar – uloga Cukana u Katini Gvardijanki med vrati od markata V. Stullija, D. Luce i B. Lučića, red. M. Carić; Teatar ITD – Lizistrata Aristofanova, adapt. N. Subotić, T. Šuput i R. Raponja, uloga Markana u Romeu i Juliji iz Velikog Bunjišta T. Čadeža i uloga Edipa u istoimenoj predstavi S. Ladović, red. R. Palmović; Teatar Epilog – uloga Jacquesa u Otvaraču za konzerve Victora Lanouxa, red. R. Raponja, uloga Mladena u Veselom četverokutu M. Gavrana, red. M. Bevk, uloga Silberbrandta u predstavi Fritzspiel B. Senkera, red. R. Raponja) , te u INK Pula (Romanca o tri ljubavi A. Šoljana, Škola za žene J. B. Molierea, Tanac od mrtvih D. Načinović i T. Obrovac,Sex, Drugs, Rock’ n’ Roll Erica Bogosiana, red. R. Raponja)i HNK Zadar (Mambo Italiano S. Galluccia, red. R. Raponja, Staklena menažerija T. Williamsa, red. D. Ferenčina, Nije bila peta, bila je deveta A. Nicolaia, red. M. Šatalić), Svojedobno je uspješno vodio dječju dramsku skupinu Šamrleki u Centru za kulturu Peščenica, a devedesetih je bio aktivno angažiran i u programima Saveza društava Naša djeca Hrvatske u oporavku djece pogođene ratnim nedaćama. Odigrao je brojne uloge u Lutkarskoj dječjoj sceni Ivana Brlić Mažuranić (Uzbuna u džungli i Slonić kratkonosić R. Kiplinga, red. S. Gregurić, Trnoružica i Crvenkapica braće Grimm, red. Z. Mužić, Bijeli jelen V. Nazora, red. I. Peroš, Pinokio C. Collodija, red. Z. Mužić, Miševi i mačke naglavačke L. Paljetka, red. D. Ruždjak Podolski, Zeko traži mamu M. Gavrana, red. B. Brajković, Stop-semafor M. Matkovića, red. D. Ferenčina, Mačak u čizmama C. Perraulta, red. Z. Festini) Dječjem kazalištu Smješko (Šuma Striborova I. B. Mažuranić, Bajka o ribaru i ribici Hrvoja Zalara prema motivima priče A. S. Puškina, red. I. Boban, Šaljive narodne priče, Ježeva kućica B. Ćopića, red. T. Gjergjizi-Agejev) Kazalištu Tvornica lutaka (Mala zelena gusjenica N. Madunić-Barišić i Fora škola P. Radin i H. Zalara, red.T. Gjergizi-Agejev . Sa glumicom Anjom Đurinović osniva 2014. g. Kazalište Prijatelj, čiji je umjetnički voditelj. Piše dramska djela, od kojih su neka nagrađena.

Hrvoje Zalar je gostovao na brojnim festivalima (Dubrovački festival, Splitsko ljeto, Festival glumca, Dani satire u Zagrebu, PIF-Međunarodni lutkarski festival, itd.); glumio je u brojnim TV emisijama-serijama (Bračne vode, Radić, Mlakarova ljubav, Ljubav ili smrt, Larin izbor...), u nekima je bio i scenarist i glumac (Kako nastaje umjetničko djelo, Tko ovdje čita) igranim filmovima (Zamrznuti kadar, Kotlovina...); animiranim filmovima (sinkronizacija): Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Najveća budala na svijetu i čarobni brod, Bajke i basne iz vaše lektire...; glumio je i u nizu radio-drama za odrasle, kao i radio-emisija za djecu.

Najvažniji samostalni projekti, najvažnije nagrade:

- monodrama Luđakovi zapisi (Nikolaj V. Gogolj)u režiji T. Radića za koju je 1995. dobio Nagradu za umjetničku kreaciju na Drugom festivalu glumca u Županji i Vinkovcima

- scenska antologija hrvatske dječje poezije Pavao i njegov glavao (P. Kanižaj, A. Harambašić, Z. Balog, S. Mijović Kočan, G. Vitez i dr.) u vlastitoj režiji za koju je 2000. g. dobio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje umjetničko ostvarenje u predstavama za djecu i mladež i Nagradu za najbolju mušku ulogu u kategoriji monodrame na Sedmom festivalu glumca

- monodrama Kavica (Dalibor Šimpraga, al. Andrej Puplin, 1997.)

-Zlatna Žar ptica za najbolju mušku ulogu na Naj naj naj festivalu u predstavi Klauni i lutke-Fljuf i Žljuf, autor teksta Hrvoje Zalar, 2003., Lutkarska scena Ivana Brlić Mažuranić, red. D. Ruždjak Podolski

-Zlatna Žar ptica za najbolju mušku ulogu na Naj Naj festivalu u predstavi Šaljive narodne priče 2006., Kazalište Smješko

- Nagrada „Nevenka Filipović“ za najbolje glumačko lutkarsko ostvarenje za ulogu Pinochia u predstavi Pinochio, 2008.,Lutkarska scena Ivana Brlić Mažuranić, red. Z. Mužić

-Zlatna Žar ptica za najbolji novi tekstna Naj naj naj festivalu za djelo Moja obitelj i jedan jež, autor teksta Hrvoje Zalar, 2015. (i glumci u toj predstavi nagrađivani su nagradama na Naj naj naj festivalu i Nagradom „Nevenka Filipović“na Festivalu glumca u Vinkovcima). Nominacija za Nagradu hrvatskog glumišta za najbolji dramski tekst za djecu i mlade 2015.

HRVOJE ZALAR AUTOR JE UPRIZORENIH DRAMSKIH TEKSTOVA:

Bajka o ribaru i ribici prema motivima priče u stihovima A. S. Puškina (Kazalište Smješko, red. I. Boban),

Basne prema basnama Ezopa i J. de La Fontainea,

Svinjar i carevna prema motivima priče H. C. Andersena,

Znakovi za najmanje (prema ideji Mirte Zečević, Kazalište Smješko),

Fora škola (Kazalište Tvornica lutaka),

DjedMraz i vještica Zloćkoslava (Teatar Epilog, Lutkarska scena Ivana Brlić mažuranić)

Djed Mraz i mladi znanstvenici

Fljuf i Žljuf (Lutkarska scena Ivana Brlić Mažuranić)

Moja obitelj i jedan jež (Kazalište Smješko)

Priča o Tupsonima ili zašto treba učiti i Priča o Bljaksonima ili zašto treba dobro jesti premijerno su izvedeni u Kazalištu Prijatelj.

Priča o Alojziju Lopuževskom ili Kako je Martin postao uredan; Dječak koji je rekao: „Car je gol!“ dramski su tekstovi koji tek čekaju svoje uprizorenje.

Autor je tekstova za dvije slikovnice: Prijatelji (prozni predložak V. V. Radoičića pretočio u stihove, ilustr. V. V. Radoičić, Golden Marketing-Tehnička knjiga, 2003.)

i Legenda o picokima (ilustr. djeca OŠ Grgura Karlovčana, Muzej grada Đurđevca, 2015.)

Napisao je scenarij za obrazovnu seriju HTV-a, više puta repriziranu.

U Zagrebu, 22. listopada 2015.